Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Luka Beograd i druge priče

Komentari (12) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 subota, 09 maj 2009 19:08
Jasna Simonovic
Dobar članak! Poslala sam ga Antikorupcijskom savetu...oni se bave Lukom BGD vec dugo..
Posebno vam zahvaljujem što ste zaključak posvetuili farmaceutskoj industriji...Tim pitanjem bavim se 10 godina...
Preporuke:
0
0
2 subota, 09 maj 2009 19:20
Miloš
Maestralno. Sa zadovoljstvom sam pročitao Vaš tekst g. Pavloviću.
Samo tako.
Preporuke:
0
0
3 subota, 09 maj 2009 20:27
sava
G. Pavlovicu obavezno citam vase sjane clanke, ali ovaj put se ama bas u nicemu ne slazem sa vama!
Vas pasus koji cu citirati, kratko se zove inflacija-"A evo, sasvim modelski rečeno, kako bi izgledalo rešenje: Vlada se zaduži kod centralne banke kratkoročno za 40 milijardi. Smanji dug od 70 milijardi na 30. Privreda, kada svi poplaćaju svoja dugovanja od tih 40 milijardi za mesec dana vrati na ime svojih obaveza državi 35 milijardi. Država plati preostali dug od 30 milijardi i 5 milijardi vrati centralnoj banci. Od ovih 30 milijardi privreda izmirujući svoje obaveze vrati državi 25 milijardi. Država vrati ovaj novac centralnoj banci i ostane dužna 10 milijardi. Ovaj iznos preostalog duga se vraća ili iz povećanog tekućeg priliva iz ukupnih povećanih privrednih aktivnosti zbog poboljšanja likvidnosti privrede, ili iz vanrednih prihoda iz privatizacije (reč je o sumi od oko 100 miliona evra) ili se prihvati povećanje inflacije za oko 1%."
Ja necu da tvrdim da inflacija nije spas za nasu privredu(pogotovo izvoznu), ali mi nije jasan vas stil pisanja kojim ste jednostavnu pojavu prikazali preobimno. I naravno da se inflacija ne bi povecala samo 1% kad bi NBS nastampala 40mlrd. dinara, nego mnogo vise, jer to je ipak 20% ukupnog novca u opticju.

Sto se tice robnih kuca i Geneksa, da se neko tu presao, vec bi videli oglase u novinama kako se prodaju poslovni prostori i to po trzisnim cenama. Ako se uzme minimalna prosecna cena tako ekskluzivnog posl. prostora, kao sto je Knez Mihajlova,Beogradjanka,Terazije,centar Zemuna, moglo bi se zakljuciti da su svi ostali lokali vav Bgd-a dobijeni na poklon.Inace ove 4 lokacije u BGD-u zajedno imaju 20000kvadrata, pa to mnozite sa koliko mislite da je prosecan kvadrat ni istim-ispo 15000e po kvadratu nije.
Preporuke:
0
0
4 nedelja, 10 maj 2009 05:42
kroz prizmu
Jasno, G. Pavlovicu. Lepo ste sve objasnili.To prebijanje dugova, gde drzava moze da pruzi ruku privredi je odlicna stvar, ali nasi strucnjaci nemaju vremena da se time bave. Ne zanima ih. Inace kada trosite tudje/ne zaradjene ili kradene pare , pa ako jos morate hitno negde da ih utopite, da kao proizvode novu vrednost, onda cene tj. kostanje investivcije nisu vazno. Cak se trazi da se sto skuplje plati jer cilj opravdava sredstvo a i gusca magla se dize. Da se Vlasi ne sete. Inflacija bi bila mala jer se ne bi stampalo svih 40 milijardi vec bi prebijanjem se upotrebila daleko manja suma novca u opticaju. Hvala jos jednom.
Preporuke:
0
0
5 nedelja, 10 maj 2009 15:12
Nikola Turajlić
Poštovani g. Pavlović!
Vaša analiza efekata privatizacije Luke Beograd i Robnih kuća Beograd je izvrsna.
Nije na odmet dodati i to da je "car" Mišković "gol" i halabuka oko milijardovih investicija služi samo kao zamagljivanje katastrofalnog stanja Delte. Najbolje uporedjenje za ovoga je:"Videla žaba kako se konji potkivaju pa i ona digla nogu".
Medjutim Vaš predlog za rešenje problema nelikvidnosti je matematički osnovan ali praktički neprovediv. Činjenica da je eksperski car odustao od multilateralne kompenzacije govori o tome da su na jednoj strani dužnici koji imaju velike obaveze a mala potraživanja pa se nema što kompenzirati, a na drugoj strani firme koje pune budžet koje bi kompenzacijom potraživanja prema državi, njenim organima i organizacijama, paradržavnim organizacijama i javnim poduzećima praktično ispraznile budžet (napr. NIS). Kada bi država platila polovicu svojeg duga isto bi se isparilo kao kapi vode na užarenom plehu i ne bi se istoj vratilo na ime poreza. To bilo prelevanje iz šupljeg u prazno.
Moj matematički predlog (ostvariv kao i Vaš) je da se država zaduži i plati svoj dug. Ekspertski car navodi da su najveći generatori nelikvidnosti i trgovinski lanci. Treba "reći" Miškoviću i ostalim exYu tajkunima da "odreše praznu kesu" i plate dugove ili će završiti u stečaju (šansa za ovo je 1:1000 ili sam optimista).
I na kraju dodajem: Budite pozdravljeni u "klubu katastrofičara" iako u isti stupate stidljivo".
Preporuke:
0
0
6 nedelja, 10 maj 2009 18:48
Duna
Nismo mi USA niti je ovde Barak.
Nema novca za pomoc Skomiju i ostalima-neka bankrotiraju!
Prethodno neka drzava namiri od njih sva potrazivanja -od banke U Nikoziji,preko banaka u Italiji,Svajcarskoj i kojekude....
Preporuke:
0
0
7 nedelja, 10 maj 2009 21:02
Dejan S.
Uglavnom se slažem sa g.Pavlovićem,samo uz malu korekciju u vezi RKB.Naime iako je kupovna moć znatno manja u unutrašnjosti nego na severu zemlje,činjenica je da cene lokacija u centru grada,navešću primer Leskovca iznose i 2-3000 evra po kvadratu,tako da kupci RKB tu nisu na gubitku,ali se slažem sa opaskom da će u ovoj situaciji biti teško ostvariti profit baveći se čistom trgovinom.
Preporuke:
0
0
8 ponedeljak, 11 maj 2009 08:32
Branko Pavlović
Cena kvadratnog metra i Delta sitija i Ušća je oko 1.000 evra. I slovima, hiljadu evra. Ukupna površina ovih objekata je oko 200.000 kvadratnih metara. Ideja da se uz takvu konkurenciju, neki poslovni prostor većeg obima ( ne radnje od nekoliko stotina kvadratnih metra) može prodati za 15.000 evra po kvadratu je veoma nerealna. Svako ko misli drugačije treba samo da nađe kupca i da se obogati. Nema sumnje da bi vlasnik Beograđanke oberučke prihvatio ovakvu ponudu. Oglasa nema zato što nema nikakve šanse da se izvuku pare.
Nema mesta poređenju SAD i Srbije ( ili bilo koje druge države koja dotira svoju privredu i finansijski sistem). One ne duguju privredi ništa. One dodatno ulažu u privredu. Ja govorim o neophodnosti izmirenja dugova.
Inflacija ne bi bila velika, zato što se već u drugom mesecu, plaćanjem obaveza prema državi, povlači iz opticaja 30 od 40 milijardi dinara. Dakle, u najgorem slučaju inflatorni udar je 5% novčane mase.
Mnogo je manji problem dugovanja dobavljačima od strane Delta sistema, zato što je tu stečaj moguć. Ja inače ne delim mišljenje o nerešivim problemima Delte i to bez bilo kakve pomoći države. Kod situacije kada duguje država nema pomoći za poverioce. Upravo je u toku dalja besomučna medijska kampanja kako će država odvojiti novac za mala i srednja preduzeća. To znači da će novac svojih poverilaca, dužnik -država, upotrebiti za druge namene po svom nahođenju. To je isto kao kad bi vam vaš dužnik rekao "onaj dug od 5.000 evra koji je trebalo da ti vratim pre pola godine poklono sam komšiji". O tome ja govorim.
Preporuke:
0
0
9 ponedeljak, 11 maj 2009 20:35
Goran
Upravo je ovo razlog zašto je Alimpić kršio sve moguće zakone da bi ucenama DS došao ponovo na vlast i dobio svog Gradonačelnika Beograda.Jer se u gradu svih ovih godina posle 2000 godine obrtao veliki kapital.Najveći razlog je upravo Luka da se ne bi otkrile malverzacije predhodnog gradonačelnika u vezi Luke,siguran sam da će na kraju sve biti "u redu" i da je dignuta prašina ni oko čega.
Preporuke:
0
0
10 ponedeljak, 11 maj 2009 22:07
Nikola Turajlić
Poštovani g. Pavlović
Vi uporno ostajete pri ideji da država treba odštampati 40 milijardi i s njima izmiriti dio dugovanja, po cenu da to povisi inflaciju. Ovo ima logiku u toliko da, kada nema ulja za podmazivanje motora, treba isti hladiti vodom. To bi verovatno privremeno sprečilo urušavanje celog platnog kolotoka, ali očekivati ponovno izvlačenje upumpanog novca je čista iluzija. Dakle Vi se pridružujete našem dvojcu "propagatorima nekreditnog novca". Moj predosećaj mi govori da će naši eksperti iskoristiti ovu "vodu" (ukoliko to već ne rade jer se nešto šuška) za hladjenje svojih, a ne privrednih motora. Mere ekspertskog cara sa sniženim kamatama su dobre utoliko što omogućuju privredi da konverzira skuplje za jeftinije kredite (banke ne puštaju nove), a na njih se ne troši veliki (ali i budući) novac. Smešno je kako Mišković fascinira srpsku javnost kao zmija žabu, dok je u svetskim razmerama sitna riba pljuckalica. U prethodnom komentaru sam istakao ne samo njega već i ostale ex-Yu tajkune (Bavčara i Todorića) kao generatore nelikvidnosti.
Ovi trgovinski lanci su fukcionisali i širili se (ne samo u trgovini već i developerstvu, proizvodnji itd. itd.) zahvaljujući stalnom prilivu svežeg kapitala dok se nije dogodila svetska finansijska kriza i presušenje izvora, a povećanje rata kredita . Ovi su potom prešli na novu kreditnu disciplinu "rastezanje dobavljača" koje će završiti njihovim "čerečenjem". Posebno su problematični gradjevinski objekti za tržište koje je u medjuvremenu palo zbog nedostatka kredita (kao i pogoršanja uslova). Za primer Miškovićevih uspeha ističem bruku u Ljubljani, uneverzijadsko
selo i Piccadilly.
Zato Vam prijateljski savetujem da odustanete od odbrane "nevinosti bez zaštite", jer ćete u slučaju (verovatnom) urušavanja celog sistema ostati "zaprašeni".
Preporuke:
0
0
11 utorak, 12 maj 2009 00:47
sava
G. Pavlovicu,
nije me mrzelo da odem na prvi sajt o nekretninama i da mi odmah iskoci oglas koji kaze da za 23 kvadrata u Milenijumu(isti tip lokala kao RK) treba dati 150 000e.

Sto se tice onih 1000e po kvadratu, to ne znaci da su RK preplacene, vec da su Usce i Delta city izgradjeni na krajnje sumnjiv nacin, a i kako da ne bude ta cena kad je za Usce plac poklonjen.

Sto se tice isplativosti o ulaganju u RK je druga, nebitna tema, jer kupac je kupio dijamante, koji su vecni. Kupac ce uvek iste prodati najmanje za iste pare, a pri tome moze nesto u njima da radi, a ne mora.

Kad bi drzava pozajmila pare i vratila svoj dug,osim novonastale inflacije, ne bi bilo pozitivnih promena jer je drzava uglavnom duzna solventnim firmama, a one koje duguju drzavi i dalje bi ostale duzne, tako da "drugog"meseca iz vaseg pominjnja ne bi bilo.
Po meni jedini nacin naplate i kakvog takvog ozivljenja privrede su stecajevi i prisilna prodaja nekretnina za naplatu duga,sto ce dovesti do realne moci svake firme i realne i naravno manje zaposlenosti. Ali sve je to san jel najveci duznici su i najveci igraci i oni ne daju ono sto je njihovo i ne zele da budu kaznjeni za sopstvene promasaje, a drzava sa druge strane maze oci javnosti o nekakvoj zaposlenosti.
Preporuke:
0
0
12 utorak, 12 maj 2009 09:02
Branko Pavlović
Čim pređemo na brojke, odmah je bolje. Iz vašeg primera o 23 kvm u Milenijumu se vidi da je cena već pala sa 15.000 o čemu ste pisali na 6.500 evra. Više nego duplo. Sada tome dodajte činjenicu da je jedna stvar kupiti 23 kvadrata a sasvim nešto drugo 230.000 kvadrata. Pa zatim poziciju lokala u Milenijumu ( nije sporno da su prizemlja atraktivna u centru Beograda kod RKB, sporni su ogromni kvadrati na spratovima), pa činjenicu da po toj ceni niko nije kupio.Pa da je najveći deo RKB prostora izvan Beograda. Kada, dakle uvedete nove parametre cena dalje dramatično pada. I već ste na 6 do 8 puta manjoj ceni od one kojom ste baratali na početku. Kada govorimo o isplativosti investicije kupovine RKB nikakvog, ali apsolutno nikakvog uticaja nema kako se na tržištu pojavilo 200.000 kvadrata neuporedivo jeftinijih i boljih prodajnih prostora. Oni daju takvu startnu prednost svima koji posluju u takvim objektima, da prodaja u objektima RKB ne može da im parira. Kažete da su to dijamanti i da kupac može i da čeka. Taman posla. U najmanju ruku, čak i da je to novac samih kupaca, a ne pozajmljen novac, na 360 miliona imali bi 29 miliona evra godišnje na ime kamata. RKB, da bi bile dovedene u prodajnu funkciju zahtevaju investicije od najmanje 100 miliona evra dodatno. Problemi za investitora su nesavladivi. Zato vas ja i upućujem da iskoristite tu priliku, nađete kupca za RKB i silno se obogatite.
Tehnika plaćanja duga privredi je jednostavna: isplaćuje se u tranšama po 20% na svaka tri dana, uz uslove da preduzeće koje prima uplatu mora da: izmiri 25% svojih obaveza prema državi i da dostavi spisak svih svojih poverilaca kojima će vršiti plaćanja ne veća od 20% duga. Od tih njihovih poverilaca se traži da odmah moraju da plate svoje obaveze prema državi od 25%. Tako pre isplate poslednje tranše od 20% imate naplaćeno 100% duga prema državi u prva dva kruga. Sa naplatom od samo 50% u svim daljim transakcijama ispunjava se model od vraćanja 80% upumpanih para. Dug privrede je 65 milijardi.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner